Doručak je najvažniji obrok i preduslov za dobar početak dana.Međutim,ujedno je i obrok koji se najčešće preskače.Istraživanja pokazuju da čak preko 50 odsto odraslih nikada ne doručkuje, kao i da deca sve češće odlaze u školu praznog stomaka. Doručak je gorivo za organizam jer je nakon spavanja našem telu i mozgu neophodna energija. Mozak je posle noćnog odmora u stanju hipoglikemije, niske koncentracije šećera u krvi, i neophodni su mu ugljeni hidrati da bi se ponovo pokrenuo.Doručak stabilizuje nivo šećera u krvi i time reguliše apetit i energiju za ceo dan. BEZ DORUČKA SE BRŽE GOJI Ljudi koji su na dijeti veruju da će preskakanjem doručka brže gubiti na težini. Ipak , u telu se dešava upravo suprotno. Doručak ubrzava metabolizam i sagorevanje unetih kalorija. Metabolizam najbolje funkcioniše ako telu obezbeđujemo manje obroka na svaka tri-četiri sata. Zato doručkujte najkasnije sat vremena posle buđenja jer ćete pokrenuti metabolizam.
Osobe koje preskaču doručak češće imaju povišene vrednosti šećera i holesterola krvi, vodeće faktora rizika za nastanak kardiovaskularnih oboljenja. Ujutru što više žitarica Ukoliko preskočimo doručak, organizam ulazi u stanje u kome mora da troši energetske rezerve, što dovodi do poremećaja u metabolizmu.To stanje može da dovede do premora,malaksalosti i nedostatka koncenrtacije. Ovakvo stanje najčešće uzrokuje prejedanje u sledećem obroku ili uzimanje visokokaloričnih namirnica poput kolača, čokolade ili sokova kako bi se suzbio osećaj gladi.Slatkiši, grickalice ili masna peciva od belog brašna nikako nisu dobar izbor za doručak, iako nakratko odlažu glad. Prosti šećeri u slatkišima brzo podižu nivo šećera u krvi,ali to dovodi i do njegovog naglog skoka, a zatim i do naglog pada insulina.Pad insulina ponovo uzrokuje glad, pa smo nakon uzimanja slatkiša ubrzo ponovo gladni.Sav višak šećera koji smo uneli ovakvim doručkom pretvoriće se u masne naslage.Mnogo bolji izbor su složeni ugljeni hidrati, kakve imamo u integralnim žitaricama.Ovi šećeri se sporije i ravnomernije oslobađaju u krvotok.Oni ne uzrokuju nagle promene koncentracije insulina u krvi i duže daju osećaj sitosti. NE ZABORAVITE MLEKO Sem ugljenih hidrata,organizmu su potrebni i proteini i zato je dobro u doručak uključiti i mleko i mlečne proizvode.Odrasli, a posebno osobe na dijeti ,trebalo bi da se opredele za mlečne proizvode s niskim procentom masti, koji će im obezbediti dovoljno proteina i kalcijuma, a znatno manje kalorija od punomasnog mleka ili sira. Korisne masnoće najbolje ćemo obezbediti ako u doručak dodamo semenke bundeve ili lana ili koštunjavo voće, ali treba biti umeren s količinom ovih namirnica jer su veoma kalorične. Posebno je važno da decu naviknete na redovan doručak.Deca intenzivno rastu, mozak im se još razvija, pa su njihove potrebe za redovnim unosom hrane još veće nego kod odraslih. Odlazak u školu bez doručka pogrešna je navika. Naučno je dokazano da deca koja ne doručkuju imaju slabiju koncentraciju na času i postižu lošije rezultate na testovima.Deca koja preskaču doručak često su i gojazna i imaju povišene vrednosti lošeg holestelora i šećera u krvi Zato ne budite lenji, ustanite desetak minuta ranije da biste zajedno doručkovali jer je to dobra investicija u zdravlje i vas i vašeg deteta.